Većina je država arapskog svijeta na sebi svojstven način doživjela tzv. arapsko proljeće, niz ustanaka ili prosvjeda koji su uzdrmali svijet od Maroka do Jordana. Tek tu i tamo spominjala su se komešanja u zaljevskoj zemlji Bahreinu, ali detalji o tome nisu nadišli izvještaje o Egiptu, Libiji i Tunisu. Bahrein će 14. veljače obilježiti četvrtu godišnjicu početka prosvjeda, ali glas o tome je i dalje slab.
Bahrein je otok kojim obitelj al-Halifa vlada od 1783. U središte svjetske javnosti došao je kao mjesto gdje se prvo počela eksploatirati nafta u Perzijskom zaljevu. Međutim, količine u Bahreinu nisu dostatne da bi se bahreinsko gospodarstvo oslonilo samo na naftno bogatstvo, pa je primoran diverzificirati izvore svojih prihoda. Prije nego li je otokom zavladala obitelj Halifa, Bahrein je bio perzijsko uporište. Vladajuća je obitelj 1861. godine potpisala ugovor s Velikom Britanijom i de facto postala britanskim protektoratom do nezavisnosti 1971.
Još od predsjednikovanja Franklina Roosevelta u zemlji je stacionirana američka Peta flota. Godine 1973. Britanci su uvjetovali nastanak ustavne monarhije koja bi zaštitila političku prevlast kraljevske obitelji, ali je osnovana i narodna skupština, kao određena iznimka među zaljevskim zemljama. Time su Britanci napravili određenu taktičku pogrešku, baš kao u Iraku pedeset godina prije. Naime, Halife, koji dominiraju najvažnijim političkim i vojnim pozicijama u zemlji, su sunitski muslimani. Nasuprot tome, 70 posto bahreinskog stanovništva su šijiti. Iako većina, šijiti su tijekom cijele bahreinske nezavisnosti bili i ostali u podređenom položaju. Prosvjednici, među njima najviše bahreinski šijiti, smatraju da nemaju jednaka prava na stanovanje i obrazovanje, suočeni su s većom stopom nezaposlenosti nego njihovi povlašteni, većinom sunitski sugrađani, te su nedovoljno predstavljeni u nacionalnim političkim institucijama. S vremena na vrijeme dizali su se na prosvjede, ali su svi završili brutalnošću bahreinske policije. Bahreinski režim je posebno usmjerio svoje nepovjerenje prema šijitima nakon Islamske revolucije u Iranu 1979., iako bahreinski šijiti do danas nisu prihvatili iranski model kao svoju putanju razvoja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.