U SAD-u se približavaju generalni izbori, izbori koji se održavaju svake četiri godine, na sredini mandata aktualnog predsjednika. Ključni dan izbora je utorak, 4. studenog 2014. Za vrijeme ovogodišnjih izbora voditi će se bitka za svih 435 zastupničkih mjesta donjeg doma (Predstavničkog doma) američkog Kongresa te 33 od ukupno 100 zastupnička mjesta gornjeg doma (Senata).
Ovi izbori u SAD-u općenito imaju znatno nižu izlaznost od predsjedničkih izbora. U prosjeku svega oko 40% birača mari za Kongres, no posljedice bi ove godine mogle biti znatne, naročito kada govorimo o razvoju događaja na Bliskom istoku gdje SAD trenutačno vodi rat protiv ISIL-a.
Do sada je već poprilično jasno kako u SAD-u postoji nekoliko istaknutih političkih struja koje imaju drugačija stajališta kada je riječ o vojnom angažmanu SAD-a u Siriji i Iraku. Trenutačno taj angažman vodi tzv. Obamina struja, ali to bi se moglo lako promijeniti upravo izborima početkom idućeg mjeseca.
Obamin plan za Irak i Siriju poprilično je nedorečen i u ovom trenutku izgleda kako je jedini cilj vojnog angažmana pružiti otpor ISIL-u. Kakav otpor? Obama je često govorio o "uništavanju" ISIL-a, ali još češće spominje termin "degradacija". Mnogi su se stoga pitali želi li Obama uništiti ili samo "usmjeriti" ISIL u nekom pravcu?
Teoriju o tome ima i jedan od važnijih aktera u regiji, lider libanonskog Hezbollaha, Hassan Nasrallah - prema njemu cilj američkih napada je "postaviti ISIL-u crvene linije kako ne bi krenuli na Saudijsku Arabiju, Jordan ili Arbil (glavni grad Iračkog Kurdistana)".
Nasrallah također smatra kako SAD "koristi ISIL za ucjenjivanje ljudi regije kako bi prihvatili njihovu hegemoniju, naročito u Siriji i Iraku". Rekao je i kako vjeruje da se Turska neće pridružiti anti-ISIL koaliciji bez da dobiju "određene ustupke".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
