Svaka poruka, emisija, videoigra, film, program, posebice oglas ili reklama, konstruirani su, zamišljeni i načinjeni s određenom svrhom i namjerom (manipulirati, zabaviti, informirati, prodati). Da se ostvari postavljeni cilj koriste se brojna izražajna sredstva (jezik, glazba, montaža, sofisticirane tehnike manipuliranja informacijama ili stvarnošću), najčešće da se stvarna namjera što bolje skrije i maskira. Mediji posreduju manje ili više skrivene stavove, vrijednosti, životne stilove, ponašanja (najčešće: vrijednosti i životni stil konzumerizma). U današnjem svijetu medije primarno pokreću interesi kapitala, posla i profita. Ne vrijedi to samo za oglašavanje, već i za zabavni i informativni program.
Zarobiti što veći broj gledatelja, zabaviti ih i pasivizirati, dati im 'kruha i igara', dovesti rimske arene u njihove domove. Ovisno o znanju, umijećima, kritičnosti i uloženom naporu medijske je poruke moguće razumijevati i drugačije, a ne samo onako kako bi to htio njihov osnivač. Premda je alfabetska pismenost mnogo jednostavnija, premda je izgubila obilježje nekadašnje subverzivnosti (sjetimo se bičevanja Crnaca koji su potajno učili čitati) te premda je postala neupitno obrazovno pravo, gotovo milijarda ljudi u svijetu je nepismeno.
Da bi primatelj medijskih poruka postavljao pitanja, razobličavao strategije medijske manipulacije, pronalazio njihov podtekst i iskoristio ostatke slobode da poruku iščita na drugačiji način, kako kaže Umberto Eco, potrebne su mu nesumnjivo određene intelektualne sposobnosti, umijeća i znanja. To nadziranje poruke i iščitavanje brojnih načina njene interpretacije nije, dakle, u intelektualnom pogledu nimalo jednostavno, posebice danas kad mediji vješto skrivaju i maskiraju namjere i stvarna značenja svojih poruka. K tome, neobuzdana akceleracija promjena i tehnoloških inovacija, koju diktira sprega vrijednosno neutralne znanosti, s jedne strane, i korporacijskog kapitala i profita s druge strane, tražit će od nas nova 'čitanja', nove oblike pismenosti, nove otpore i suprotstavljanja, ukoliko ne želimo (p)ostati manipulirani 'birači', nagovoreni i zabavljeni konzumenti, samo lutke na koncu novih vladara svijeta. Naravno, u znatno većoj mjeri nego što smo to danas. Tko će i kako u budućnosti obavljati taj veliki posao masmedijske emancipacije ljudi, kao i hoće li u tome uspjeti, ostaje sasvim neizvjesno.
Što je manipulacija?
Prve promjene koje nam je u ostavila grčka demokracija odnosile su se na jezik. On postaje svojevrsna tehnika. Razvija se retorika koja je od samog početka promatrana kao promišljanje o tehnikama uvjeravanja gdje se govor pretvara u tehniku uvjeravanja. Doba uvjeravanja (20. stoljeće) odlikuje se izvanrednim napretkom tehnika manipulacije. Jedan od načina manipuliranja je dezinformiranje odnosno varanje određenih primatelja poruka iznošenjem neistinitih informacija (sjetimo se samo povoda invazije na Irak, gdje su Collin Powell i drugi visoki dužnosnici predočili niz informacija za koje se pokazalo kasnije da su netočne ili su došle iz nepouzdanih izvora).
Drugu vrstu svjesne verbalne manipulacije predstavlja propaganda. Osnovno načelo je da manipulacija predstavlja proces komunikacije. U većini istraživanja o manipulaciji i propagandi naglašava se značaj komunikacije. Svaki pokušaj uvjeravanja pretpostavlja postojanje poruke, tj. izražavanje određenog mišljenja. Čin uvjeravanja ne predstavlja obavještavanje o onome što misli govornik. To je uobličavanje iskaza koji mijenja gledište slušatelja i određeno mišljenje čini prihvatljivim. U tom smislu, manipulacija je slična argumentaciji. 'Manipulacija predstavlja komunikaciju prinudom. Opisati manipulaciju znači opisati oblike te prinude, nezavisno od ciljeva koji se na taj način ostvaruju.'
Čin manipulacije često predstavlja složenu pojavu koja u sebe uključuje raznovrsne postupke. Manipulacija se može odrediti kao smišljen, sistematski i kontroliran postupak ili skup postupaka pomoću kojih manipulator, koristeći simbolička sredstva, odašilje određene poruke te time utječe na stavove, uvjerenja i ponašanje velikog broja ljudi kako bi ih se uvjerilo u stavove i vrijednosti manipulatora.
U današnje vrijeme sve se češće susrećemo s raznim oblicima manipulacije pa smo tako ponekad sami svjedoci i žrtve iste. U pravom smislu te riječi manipulacija znači rukovođenje ili baratanje određenim predmetima pomoću pomagala. Ali u prenesenom smislu manipulacija znači vješto varanje, spletkarenje, pri čemu se ideje ljudi ili događaji instrumentaliziraju, koriste kao sredstva za određene skrivene i često nepoštene ciljeve. Najveći uspjeh manipulacije je kada ona postane nevidljiva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
