Stanovništvo je najvažniji faktor društveno - ekonomskog razvitka neke zemlje jer je izvor radne snage. Radna snaga određuje smjer i tempo razvoja privrede, te se na taj način stvaraju manje ili više poželjni uvjeti za život na nekom teritoriju.
Stanovništvo se iz godine u godinu mijenja pod utjecajem različitih čimbenika, a promjene mogu biti brojčane, ukoliko broj stanovnika raste ili pada, a isto tako može biti i promjena u samoj strukturi. Te su dvije promjene najčešće u međuzavisnosti.
Svjetsko stanovništvo doseglo je milijardu početkom 19. stoljeća, udvostručilo se 20-tih godina 20. stoljeća, a na šest milijardi poraslo 90-tih godina prošlog stoljeća. Brojku od sedam milijardi doseglo je 2011. , a ovih dana ta je brojka veća za još 200 milijuna. Samo od 60 - tih godina prošlog stoljeća broj stanovnika je porastao za više od 100 posto. No, dok se stanovništvo razvijenih zemalja tijekom 20. stoljeća otprilike udvostručilo te danas iznosi više od jedne milijarde, broj stanovnika nerazvijenog dijela svijeta više se nego učetverostručio, tako da odnos nerazvijenog prema razvijenom stanovništvu iznosi 5,5:1.
Prognoze ukazuju da bi do polovice ovog stoljeća broj stanovnika mogao premašiti 9, a do polovice idućeg 27 milijardi, kada će odnos razvijenih prema nerazvijenima biti 1:26. U većini zemalja u razvoju stopa fertiliteta danas je osjetno niža nego prije pedesetak godina, no do daljnjeg će porasta prvenstveno doći zbog opadanja stope smrtnosti pri rođenju, pa će se porast stanovništva odraziti na razvoj ovih zemalja. Naime, nerazvijene zemlje suočene su sa strukturnim problemima, najčešće monokulturnog gospodarstva, koje zbog svoje tromosti nije u stanju apsorbirati rastuću ponudu radne snage. Visoki natalitet implicira i potrebu za većim izdvajanjima za obrazovanje, ali nerazvijene zemlje to nisu u stanju osigurati, pa je gotovo polovica stanovništva još uvijek nepismena.
Troškovi državne pomoći i zdravstva bitno su povećani i padaju na teret sve manjeg broja zaposlenih, pa se izravno i neizravno umanjuju izgledi za bilo kakav gospodarski napredak. Nepovoljan odnos između fiskalnih prihoda i rashoda vodi rastućoj zaduženosti i još većem siromaštvu, tako da više od 60 posto stanovništva ovih zemalja živi s manje od 2 dolara dnevno.
Divergencija demografske slike društva
Ipak, demografski trendovi, danas više nego ikada u povijesti ukazuju na divergentna kretanja. Veći dio rasta svjetske populacije biti će uzrokovan rastom stanovništva u zemljama u razvoju, osobito u Africi. Predviđa se da će se afričko stanovništvo do 2100. godine povećati s jedne milijarde (koliko je zabilježeno 2010. godine) na 3, 6 milijardi. To će donijeti mnoge demografske i geopolitičke promjene jer će se ostatak svijeta, poput SAD-a, suočiti s mnogo sporijim rastom stanovništva. Naime, dok su afričke zemlje, Azija, te većina latinsko američkih zemalja suočene s demografskom eksplozijom, veliki broj zemalja zapadne hemisfere gotovo da se bori s izumiranjem stanovništva. Tako primjerice u EU razina iznosi 1.5, što je daleko ispod nulte stope reprodukcije od 2.1 djece na jednu ženu. Samo Francuska ima stopu fertiliteta od 2.1 koja osigurava zamjenu generacija, a uz Francusku još je nekoliko razvijenih zemalja blizu održive stope.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
