Sloboda novinarstva, što je to? Sloboda pisanja o nebitnim stvarima?Mogućnost pisanja "do mile volje" sve dok se postojeći poredak ne "talasa"? Izgleda da je tako, uvijek je tako i bilo, ali ne samo u tzv. "režimima" trećeg svijeta, već i u navodnim bastionima slobode govora.
Naime, jedan šokantan slučaj dolazi ovog tjedna iz Njemačke. Popularni njemački online list, Netzpolitik.org, redovno piše o važnim internetskim temama kao što je sloboda interneta, sloboda informacija, zaštita podataka i privatnosti. Drugim riječima, pišu o temama koje su postale poprilično bitne mnogima u današnjem svijetu, a naročito u Njemačkoj.
Zašto baš u Njemačkoj? Zato što je američki zviždač Edward Snowden prije dvije godine objavio niz tajnih NSA dokumenata (NSA je američka "Agencija za Nacionalnu Sigurnost", odnosno vodeća špijunska služba) u kojima se potvrđuje kako je Njemačka od strane SAD-a zapravo najšpijuniranija zemlja u Europi.
Otkriveno je i da se špijuniraju brojni njemački dužnosnici, pa čak i sam vrh njemačke Vlade, odnosno njemačka kancelarka Angela Merkel. Na meti je bio, i to godinama, i aktualni njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Logično, zbog ovih otkrića njemačka javnost je itekako senzibilizirana na pitanje špijunaže, ali i povijesni kontekst pridonosi averziju prema nadzoru. Od Drugog svjetskog rata do 90-ih godina Njemačka je bila podijeljena na (kapitalističku) Zapadnu i (socijalističku) Istočnu Njemačku. Obje su strogo nadzirale vlastito stanovništvo, a u tome je prednjačila istočna strana, odnosno notorna obavještajna služba Stasi (skraćeno od Ministarstvo Državne Sigurnosti).
Nijemci ne vole da ih netko nadzire, niti stranci niti vlastiti. Imaju i pravo. U tom svom pravu možda i prednjače u Europi - prosvjedi protiv raznih oblika cenzure, kršenja privatnosti, invazivnog nadzora i drugih modernih napada na ljudska prava, redovno su najveći u Njemačkoj, naročito u Berlinu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
