Švicarska je zemlja u srednjoj Europi koja je poznata po svojoj različitoj etničkoj strukturi, učinkovitom federalnom uređenju, snjegovima, satovima i čokoladama, ali uz sve to, Švicarska prednjači po mjerilima ekonomske razvijenosti i visoke razine blagostanja svojih građana. Naciju u Alpama naseljava nešto više od 8 milijuna stanovnika, a BDP per capita iznosi 80 675.3 $ što je svrstava na treće mjesto na svijetu. Po visini nominalnog BDP-a (oko 660 milijardi dolara) Švicarska se nalazi na 19. mjestu, a njen BDP čini 0.42% svjetskoga BDP-a što je fenomenalan rezultat s obzirom na relativno mali broj stanovnika i manju površinu teritorija (41 285 četvornih kilometara). Švicarski BDP zadnjih pet godina uglavnom raste do visine od 1% no ponekad se zna dogoditi i neki lagani pad kao rezultat svjetskih kretanja.
Švicarsko gospodarstvo je jedno od najstabilnijih na svijetu zahvaljujući uspješnoj politici dugoročne monetarne sigurnosti i političkoj stabilnosti koje su Švicarsku učinile obećanom zemljom za investitore iz cijeloga svijeta. Prema indeksu ekonomske slobode Švicarska se nalazi na 4. mjestu na svijetu. Prema indeksu ljudskog napretka, snježna zemlja se nalazi na 2. mjestu na svijetu odmah nakon Norveške. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) švicarsko gospodarstvo najkonkurentnije je na svijetu.
U čemu je tajna? Države s možda većim potencijalima od Švicarske poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Luksemburga, Kine, Indije i drugih ostale su iza nje. Treba istaći da se ekonomska konkurentnost država mjeri Indeksom globalne konkurentnosti koji je prikazan u Izvješću o globalnoj konkurentnosti. Indeks mjeri nacionalnu konkurentnost država definiranu kao set institucija, politika i faktora koji određuju nivo produktivnosti i razinu blagostanja građana. Rezultati se temelje na: anketi gospodarstvenika u 14 000 poduzeća širom svijeta , statističkim podacima 2015. i 2016., podacima međunarodnih organizacija: Svjetska banka, OECD, MMF, WHO, UNESCO,..., uključuje 98% svjetskog BDP-a.
Indeks globalne konkurentnosti sastoji se od 12 stupova. 12 stupova konkurentnosti je podijeljeno na tri podindeksa: osnovni uvjeti, povećanje efikasnosti i inovacije i sofisticiranost. U osnovne uvjete spadaju: institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, te zdravstvo i osnovno osiguranje. U povećanje efikasnosti ubrajaju se: više obrazovanje i trening, efikasnost tržišta roba, efikasnost tržišta rada, razvoj financijskog tržišta, tehnološka spremnost i veličina tržišta. U inovacije i sofisticiranost spadaju: poslovna sofisticiranost i inovativnost.
Najkonkurentnije države svijeta 2016.-2017. su: Švicarska, Singapur, SAD, Nizozemska, Njemačka, Švedska, Velika Britanija, Japan, Hong Kong, Finska. Republika Hrvatska se nalazi na 74. mjestu. Vodeća zemlja svijeta Švicarska zaslužuje biti istaknuta jer ona može biti primjer za ostatak svijeta uključujući Hrvatsku.
Dakle, osmu godinu zaredom Švicarska Konfederacija je vodeća zemlja svijeta po Indeksu globalne konkurentnosti ostvarujući još bolji rezultat nego prijašnjih godina. Država u Alpama ostvarila je ocjenu 5.8 od mogućih 7. Premda njezine performanse ostaju većinom nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu, malo poboljšanje rezultata znači da Švicarska ostvaruje najveći rezultat prema indeksu globalne konkurentnosti od uvođenja sadašnje metodologije 2007. Zemlja se nalazi u top 10 od 12 stupova konkurentnosti i na čelu je u četiri od njih: efikasnost tržišta rada, poslovna sofisticiranost, inovativnost i tehnološka spremnost (po prvi put).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
