Od svih financijskih institucija, upravo su švicarske te koje su se urezale u kolektivnu svijest čovječanstva. Gotovo da nema filma o kriminalu i špijunaži koji ne spominje tu alpsku zemlju i njene banke, poznate po svojoj sigurnosti i diskreciji. Od financiranja francuskih kraljeva i širenja protestantske Reformacije, pa sve do nacističkog zlata i tajnih računa anonimnih bogataša, ovo je priča o maloj alpskoj zemlji u srcu Europe koja je kroz sedam stoljeća razvijanja postala utjelovljenje i sinonim samog bankarskog sustava te sigurno financijsko utočište za sve one koji su htjeli ostati u sjeni društva.
Povijest švicarskog bankarstva
Švicarsko bankarstvo je rezultat sedam stoljeća dugog procesa koji je splet određenih povijesnih, političkih, vjerskih i ekonomskih okolnosti. Nalazeći se u srcu Europe, okružena velikim silama, te nadzirući važne alpske prolaze, bilo je neizbježno da Švicarska postane važan ekonomski i trgovački centar za vrijeme Srednjeg vijeka.
Prvi konkretniji podaci koji nam govore o švicarskim bankarima nam dolaze iz 13. stoljeća s dolaskom imućnih židovskih i talijanskih trgovaca u tu alpsku zemlju. Za vrijeme Renesanse, odnosno od početka 1400. godine počinju se organizirati trgovački sajmovi u Ženevi i drugim gradovima, koji privlače bogate trgovce i financijske stručnjake. Oni su udarili temelj švicarskom bankarstvu. U 16. stoljeću s dolaskom Reformacije pod vodstvom Calvina u Ženevi i Zwinglija u Zurichu, Švicarska postaje djelomično protestantska zemlja što je olakšalo stvaranje plodnog tla za bankarstvo i posuđivanje novaca, prakse oštro osuđivane od strane Katoličke crkve.
Uz to, zahvaljujući Reformaciji ali i drugim faktorima, ta zemlja u srcu Europe postaje sigurno utočište za mnoge imućne bankare i stručnjake koji su bježali od progona.
Što se tiče diplomatskog aspekta, Švicarska je imala višestoljetni status neutralnosti koji je pogodovao stvaranju jedne sigurne političke i poslovne klime kao i jedne stabilne infrastrukture koje nije bila više stoljeća pogođena ratom. Naime Švicarska je zadnji put bila u ratu 1515. godine. Nakon što je pretrpjela veliki poraz od francuskih trupa u bitci kod Marignana, u blizini današnjeg Milana, odlučila je krenuti putem neutralnosti. Ta neutralnost je bila nakratko prekinuta 1789. godine kada su Napoleonovi vojnici izvršili invaziju, te Švicarska na pet godina postaje Helvetska Republika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
