U posljednje vrijeme se sve više govori o ruskim utjecajima na raznim izborima u svijetu. Prvo se rasplela priča o ruskom utjecaju u američkom izbornom procesu; potom se govorkalo da se hakiraju nizozemski izbori, da bi najzad bilo govora i o ruskoj ruci u francuskim predsjedničkim izborima. Sada se isto raspravlja o Putinovom utjecaju u iranskim predsjedničkim izborima, osobito nakon što se je vodeći kandidat konzervativnih snaga Ebrahim Raisi susreo s predsjednikom Republike Tatarstan Rustamom Minihanovim, koji je u službenom posjetu Iranu. Raisi se s njim susreo 20. travnja, ali u tom trenutku nije znao da će zbog toga doći pod rafalnu paljbu iranskih medija. Minihanov se, naime, smatra izaslanikom samog ruskog predsjednika. Tijekom susreta, Minihanov je Raisiju rekao kako se nada u daljnji razvoj iransko-tatarskih odnosa, te da Vladimir Putin pridaje posebnu važnost širenju religije, uključujući islama, te stvaranju strateške skupine koja će razvijati odnose Kremlja s islamskim svijetom. Na čelu te grupe je upravo Minihanov.
Tatarstan je federalna republika unutar Ruske federacije, u Povoložju. Tatarstan i susjedni Baškortostan su prve muslimanske države unutar granica moderne Rusije, gdje je u Srednjem vijeku postojao slavni Kazanski kanat koji je utaborio Tatare i Baškire u ovom kraju. Radi se o etnički mješovitom području, ali u suvremenoj Rusiji je Tatarstan zadobio veliku važnost kao središte ruskih muslimana, donekle u snažnoj konkurenciji prema sjevernom Kavkazu. Rustam Nurgalijevič Minihanov je drugi predsjednik Tatarstana, izabran 2010. Nakon što je pod egidom susreta s islamskim čelnicima Minihanov došao u Iran, te se susreo s Raisijem kao Putinov izaslanik, mnogi umjereni i reformistički mediji i političari oštro su napali konzervativnog predsjedničkog kandidata. Oni su razvili pitanje da li ovime Rusija želi utjecati na tijek izbornog procesa u Iranu.
Iran i Rusija su oduvijek imali ambivalentne odnose. Carska Rusija i Perzijsko carstvo bili su u čestim sukobima u 18. i 19. stoljeću, a mirovnim ugovorima u Golestanu 1814. i Turkmenčaju 1828. Perzija je izgubila velik teritorij južnog Kavkaza. Ovi su porazi snažno obilježili iransku noviju povijest, sve do danas. Povijesno i kulturološki Rusija se u većem dijelu Irana doživljava kao i Britanija, kao sila koja je utjecala na odvijanje Velike igre za iskorištavanje strateškog i energetskog potencijala Irana. Sovjetski Savez i Islamska republika nisu bili u dobrim odnosima, osobito nakon što su Iranci protjerali i zabranili komunističku stranku Tudeh. I dok je u suvremenim geopolitičkim odnosima Iran postao blizak Rusiji, taj odnos nije zadobio širu društvenu potporu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.