Svjetska financijska kriza iz 2008. zauvijek i nepovratno iz temelja promijenila je svijet. Većina država na kugli zemaljskoj je ušla u najgoru recesiju nakon Velike depresije 1930-ih. Kapitalizmu i globalnom ekonomskom poretku kakav je do tada postojao došao je kraj. Pohlepa i utrka za novcem je rezultirala krahom mnogih centara gospodarske moći. Jednako kao što je svjetska ekonomska kriza tridesetih godina 20. stoljeća najavila kraj jednog doba i kumovala događajima koji se su razriješili Drugim svjetskim ratom, tako je i kriza iz 2008. najavila novu epohu. Iliti jednostavnije: ekonomska hegemonija država članica Europske unije i Sjedinjenih Država dolazi kraju, a na scenu nastupaju novi divovi: Kina i Indija ispred svih ostalih.
Nedavno smo dobili nove dokaze koji ukazuju kako bi svjetsko gospodarstvo trebalo izgledati godine 2050. a rezultati nikako ne idu u prilog "vukovima" s Wall Streeta. Naime, u svojem najnovijem istraživanju konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers (PwC) procijenila je da bi Narodna Republika Kina do 2050. godine trebala posjedovati najveće svjetsko gospodarstvo u smislu pariteta kupovne moći (PPP), dok bi Sjedinjene Američke Države mogle izgubiti zamah i zaostati iza Indije. Svjetsko bi se gospodarstvo do 2050. moglo udvostručiti uz pretpostavku općenito poticajnih mjera i izostanka većih globalnih katastrofa, procijenio je PwC u izvješću pod naslovom 'Dugoročna prognoza: kako će se promijeniti slika svjetskog gospodarskog poretka do 2050. godine'.
Još 2014. Kina je prestigla SAD po veličini BDP-a (PPP). Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, 2016. kineski BDP (PPP) je iznosio 21.2 bilijuna $, američki 18.5 bilijuna $, a indijski 8.7 bilijuna $. U smislu nominalnog BDP-a, SAD još uvijek posjeduje najveći: 18.5 bilijuna $. Kineski iznosi 11.3 bilijuna $, japanski 4.7 bilijuna $, dok je Indija na 7. mjestu s 2.2 bilijuna dolara. Najave da bi ne samo Kina mogla nadmašiti Ameriku i ostati i dalje najjače gospodarstvo po paritetu kupovne moći, već i Indija do 2040., vrijedne su pažnje.
Treba napomenuti da je istraživanje napravljeno na pretpostavci da naš planet neće doživjeti katastrofe poput nuklearnog rata i sudara s asteroidima ili neke druge velike nedaće.
Na ljestvici koju čine 32 zemlje, temeljenoj na procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP) iskazanog paritetom kupovne moći (PPP), vodeće je mjesto pripalo Kini s procijenjenim BDP-om u 2050. godini od 58.5 bilijuna dolara i petinom udjela u svjetskom gospodarstvu. Slijedi Indija s BDP-om većim od 44 bilijuna dolara, dok se SAD našao na trećem mjestu s procijenjenom vrijednošću BDP-a iskazanom PPP-om od 34.1 bilijun dolara. Četvrto mjesto pripalo je Indoneziji s procijenjenim BDP-om od 10.5 bilijuna dolara, peto Brazilu sa 7.54 bilijuna, a šesto Rusiji sa 7.13 bilijun dolara. Na sedmom mjestu se našao Meksiko sa 6.8 bilijuna $, osmi je Japan s 6.7 bilijuna dolara. Među isključivo europskim je gospodarstvima Njemačka na ljestvici BDP-a zauzela deveto mjesto s procijenjenom vrijednošću BDP-a u 2050. godini od 6.13 bilijuna dolara, a Velika Britanija zatvara krug prvih deset država svijeta s 5.3 bilijuna dolara.
Paritet kupovne moći (PPP) je ekonomska kategorija koja određuje ukupnu vrijednost proizvedenih dobara i usluga u nekoj državi tijekom jedne godine. PPP određuje ekonomsku produktivnost i standarde života građana različitih država tijekom jednogodišnjeg perioda. Budući da tečaj konstantno oscilira mnogi ekonomisti smatraju BDP (PPP) kao precizniji način određivanja nacionalne ekonomije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
