Ukrajinska kriza još ranije je postala krizom Europske unije, no dosad nije bilo posve otvorenog priznanja iz Bruxellesa da postoje države članice koje ne žele slijediti restriktivnu politiku prema Moskvi, a poslije najave grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da će uskoro posjetiti Rusiju, Europa postaje nestabilna geostrateška točka u sukobu Washingtona s Putinom.
Europsko jedinstvo još jednom se našlo na velikom iskušenju tijekom jučer završenog summita lidera EU u Bruxellesu kada je trebalo odlučiti o produženju i proširenju sankcija Rusiji.
Odluka kojoj su pribjegli kompromis je između europskih 'jastrebova' i 'golubova', jer su postojeće sankcije unaprijed produžene do 31. prosinca tekuće godine, iako je njihovo važenje do konca srpnja, no to s druge strane znači da su sankcije produžene na samo pet mjeseci, umjesto na uobičajenih godinu dana, te da nisu zaoštrene.
Sankcije su direktno vezane s poštivanjem Minskog sporazuma, te je za njihovo eventualno ukidanje neophodno da Vijeće EU u prosincu zaključi da je Sporazum primjenjen u potpunosti.
Predsjednik odbora Vijeća Ruske Federacije za međunarodne poslove Konstantin Kosačov ocijenio je da ovakvi uvjeti koji su postavljeni samo Moskvi, otvaraju mogućnost i daju odriješene ruke svima koji bi mogli biti zainteresirani za daljnju eskalaciju nasilja u Ukrajini.
On je istaknuo da bi sankcije trebalo da prijete svima, uključujući i treće strane, koji bi na bilo koji način mogli utjecati na nepoštivanje mirovnog sporazuma iz Minska.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.