Gradi se novi imperij na Tihom oceanu. Dok Kina nastavlja jačati svoje mišiće u Istočnom i Južnom kineskom moru, istovremeno pokreće novu Azijsku infrastrukturnu investicijsku banku (AIIB). Ova institucija, na čelu s Kinom, predstavlja otvoreni pokušaj umanjivanja važnosti institucijama kojima dominiraju SAD, poput Svjetske banke, i time sruši ekskluzivno vodstvo Zapada u globalnom kapitalizmu. Kina također gradi Slobodnu trgovačku zonu azijskog Pacifika (FTAAP), koja bi uključila mnoge američke saveznike, ali ne i same Sjedinjene države. Washington postaje sve više osjetljiv na kineskog takmaca, te SAD pokušavaju ojačati svoje imperijalne mjere na istočnim obalama Azije gdje je američka prevlast u politici i ekonomiji postojala od kraja Drugog svjetskog rata.
Posljedično, američki Kongres je 24. lipnja dopustio vladi Baracka Obame da krene na prvu dionicu promicanja trgovinskog institucionaliziranja i počinje raspravljati o Transpacifičkom partnerstvu (TPP). Ovakav velik trgovački sporazum uvrstio bi SAD i jedanaest najvažnijih pacifičkih partnera koji zajedno čine 40 posto globalne ekonomije. Japan, Kanada, Meksiko, Čile, Malezija, Vijetnam, sve su to potencijalni potpisnici ili ključni američki saveznici ili su vrlo uključeni u održavanje američkog vodstva na Pacifiku.
Kina nije uključena u TPP i njezino neprisustvo je iznimno zapaženo. Taj stav prema Kini mogao bi biti vrlo lako nastavljen i u budućnosti. Naime, Kongresom vladaju Republikanci, dok je vlada Demokratska. Time obje američke najveće političke stranke vide stratešku važnost TPP-a i potencijal za učvršćivanjem odnosa sa svima osim s Kinom. Konkretni detalji su manje važni i dani su na upravljanje multinacionalnim lobistima. Nakon što oni obave svoje složene i tajne pregovore i dogovore, Kongres i javnost će biti upoznata s cjelokupnim prihvaćanjem sporazuma.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.