Njemačka politika 'otvorenih vrata' Angele Merkel posljednjih je dana pod povećalom. To nije čudno budući da se u ponedjeljak 19. prosinca dogodio teroristički napad na božićnom sajmu u Berlinu u kojem je Tunižanin Anis Amri otetim kamionom usmrtio 12 osoba, a njih 56 ozlijedio. 'Ovo je vrlo težak dan. Poput milijuna ljudi u Njemačkoj, užasnuta sam, šokirana i duboko ožalošćena zbog onog što se dogodilo na berlinskom Breitscheidplatzu' - izjavila je kancelarka.
Užasno krvoproliće predstavlja veliki preokret budući da je do sada, barem u usporedbi s nekim drugim zemljama poput Francuske i Sjedinjenih Država, Savezna Republika Njemačka bila pošteđena velikih islamističkih terorističkih napada.
U Njemačkoj su se i prije događali incidenti i napadi povezani s izbjeglicama i migrantima poput Münchenske pucnjave u McDonaldsovom restoranu prošlog srpnja u kojem je smrtno stradalo 10 ljudi (uključujući izvršitelja), ili Novogodišnjih seksualno-pljačkaških napada u Kölnu, Hamburgu, Frankfurtu i drugim njemačkim gradovima na početku 2016. Premda su i ti napadi užasni i grozni, Berlinski napad još je gori. To je najteži teroristički čin nakon napada na izraelske olimpijce na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972.
Napad iz Nice se preslikao u Berlinu. Za oba napada je odgovornost preuzela tzv. Islamska država. Njemačka nacija je u šoku pošto se smatralo da vlastite obavještajne sigurnosne službe mogu spriječiti više napada nego što ih teroristi mogu isplanirati i pokušati izvesti. Kad se uzme u obzir činjenica da njemačkim obavještajcima pomažu američka sigurnosna služba NSA, britanski GCHQ i francuska DGSE situacija je još više zabrinjavajuća.
Njemačko državno rukovodstvo na čelu sa kancelarkom Merkel je svojim ponašanjem nastojalo učiniti sve da najjača europska ekonomija (p)ostane neprivlačna za međunarodni terorizam. Njemačka vojska držala se dalje od Iraka. Kad je savezništvo sa SAD-om to zahtijevalo njemačke trupe su npr. intervenirale u Afganistanu, ali su se nalazile na mirnijim područjima. U drugim kampanjama na Bliskom istoku, njemačke zračne snage su izvodile samo izviđanja, a ne i bombardiranja.
Nakon Berlina ništa više neće biti isto. Perspektiva politike otvorenih vrata pod velikim je upitnikom, a i izgledan je jači nadzor građana. Već se i ranije govorilo o potrebi da vlasti više investiraju u jači sigurnosni nadzor u kojem bi se s jedne strane narušila privatnost građana, ali s druge strane pojačala bi se sigurnost države. Takve priče najviše su potaknute od strane Amerikanaca kako bi se osujetilo navodno miješanje Rusije u unutarnja njemačka pitanja. Federalna vlada je prije napada odlučila povećati prikupljanje obavještajnih podataka zbog 'ruske prijetnje', a sad će se taj proces samo ubrzati. Nakon 1945. Nijemci su bili poznati po svom pacifizmu i averziji prema jačim ovlastima sigurnosnih službi. Sada se to mijenja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
