Zatvori

"Napravimo što i Island" i drugi naivni mitovi

advance.hr
vrijeme objave: Četvrtak - 03. 11. 2011 | 16:00
Da velik broj ljudi ne shvaća ozbiljnost aktualne ekonomske krize pokazuju brojni "savjeti" koji se ovih dana daju Grcima - "Napravite što je i Island napravio !".
Naravno, misli se na referendum na Islandu u kojem je 93% građana glasalo kako neće vratiti novac kojeg su prokockale banke.

Očito je kako još uvijek postoji velika doza naivnosti kada je riječ o aktualnom stanju u globalnoj ekonomiji - mnogi i dalje vjeruju kako se izlaskom na referendum kao kakvim čarobnim štapićem mogu odagnati svi problemi.
Takvo mišljenje je podjednako netočno i opasno, a Island je najbolji primjer.

Island - od stabilnosti do katastrofe

Republika Island je mala država-otok na sjevernom Atlantiku. Ima populaciju od 318,452 ljudi - već taj podatak trebao bi biti dovoljan argument za razbijanje svih mitova koji danas propagiraju "Islandsko rješenje".
Ali argumenata ima još mnogo.

David Oddsson - uveo neoliberalizam u Island
Island je bio stabilna država s iznimno dobro organiziranom socijalnom politikom. Ekonomija se bazirala na izlovu ribe i ekstrakciji prirodnih resursa. Posljednjih desetljeća povećana je turistička industrija i izvoz aluminija.
Ljudi su bili radišni i živjeli dobro, životni standard bio je visok, a socijalni mir pravilo.

Idila će se naglo promijeniti dolaskom novog premijera David Oddsson-a na vlast. Oddsson je zaključio kako za Island nije dovoljna samo uređena socijalna država i produktivne tvornice, vrijeme je i za nešto više.
Uvodi se neo-liberalna politika po uzoru američkog predsjednika Ronalda Reagana i britanske premijerke Margaret Thatcher.

Kako uništiti ekonomiju, a da se narod ne buni

Prvi cilj - privući što više stranog kapitala. Da bi se to postiglo uvedene su brojne porezne olakšice, a tvornice i pogoni koji su dugi niz godine odlično funkcionirali pod državnim vlasništvom sada, se bacaju u kaos privatizacije.
Ipak, glavni cilj - izuzev privatizacije proizvodnje - bio je maksimalno liberalizirati financijski i bankarski sektor.
Kako bi svoj plan bez ikakve devijacije proveo do kraja, isti David Oddsson 2004. postaje guverner centralne banke Islanda.

Prije bankarske oligarhije, Island je bila stabilna država fokusirana na ribarstvo i industriju
Stanovnicima Islanda daju se ogromni stambeni i svi drugi krediti. Baš kao i ranije u SAD-u, sve restrikcije su uklonjene, dovoljno je ušetati u poslovnicu banke i reći koliko tražite.
Bankarski sektor je doslovno preko noći nabujao, ali postoji problem - Island je jako mala država po pitanju populacije. U kratko vrijeme krediti su dati svima i više nema prostora za "skupljanje" novih zaduženika.

Islandske banke u tom trenutku kao čopor divljih vukova jurišaju prema Europi. Da bi jedna banka bila uspješna na velikom europskom tržištu imperativ joj je da ima visoki rejting - simbol stabilnosti.
A tek netom privatizirane islandske banke imale su možda najviši rejting u svijetu - ponajviše zahvaljujući dugogodišnjoj stabilnosti života pod državnom administracijom.

Islandske banke - najnovija moda u uvijek gramzljivoj Europi

Zbog te percepcije, islandske banke postale su pravi "hit" na britanskom, nizozemskom i drugim tržištima.
Do koje mjere je stvar postala nakaradna pokazuje i podatak kako su prije kolapsa 2008. islandske banke imale 500,000 klijenata - dok cijela država Island ima samo 300,000 ljudi.

Već 2006. prvi analitičari uvidjeli su kako će islandska ekonomija kolapsirati
Kako su se ova događanja odrazila na stanovnike Islanda?
80-ih godina privatno zaduženje je tvorilo oko 20% kućnog budžeta - 2007. postotak je narastao na strašnih 227%.
Dug kompanija bio je još veći - u 2007. iznosio je preko 300%.
Ali 10 godina koliko su islandske banke harale Europom bilo je dovoljno da se stvori lažna iluzija. Mladi Islanđani koji su mahom studirali industrijske fakultete, sada su masovno pohrlili po diplome iz financija, menadžmenta i sličnih zvanja.
Zašto i nebi? Pa izgledalo je kao da novac pada s neba, samo ga je trebalo pokupiti.
2001. na cijelom Islandu bilo je samo 2,000 osobnih automobila, 2008. ta brojka je narasla na 16,000.
Stvoreni su bankarski oligarsi, individualci koji su se na spekulaciji i financijskom kazinu obogatili do nemjerljivih razmjera.Vidjevši ih u skupim luksuznim limuzinama, ostatak populacije se naivno ponadao kako će svi uskoro živjeti tako.
Iluzija je bila opipljiva i na granici masovne euforije - islandska burza je u periodu od 2004-2008 narasla za nevjerojatnih 900%.
Izgledalo je kako ništa ne može poći po zlu, desilo se dugo očekivano kapitalističko "čudo".

Spekulacije i financijski rulet

Ali već 2006. počinju se nazirati problemi. Svjetske agencije počele su islandskim bankama smanjivati kreditni rejting.
Unatoč tome oligarsi su pripremili teren za nove avanture koje će u konačnici potpuno uništiti državu - kreirane su tzv. "online" banke s izuzetno povoljnim uvjetima. Smatrajući Island još uvijek faktorom stabilnosti, velike količine novca iz Europe prebačene su u "virtualne" banke.

Imajući na umu kako je ovo 2006. možemo - iz sada već povijesne retrospektive - uvidjeti kako je slomljen Island. Uskoro (2008.) stiže ekonomska kriza, stvorena upravo na spekulantskom mešeteranju baš kao i u Islandu, samo u ovom slučaju na globalnoj razini.
Ulagači u islandske banke stali su u red kako bi povukli svoj novac - i? Novca nema !
A kako bi ga i bilo kada banke iza sebe imaju samo državicu od 300,000 ljudi, koji - da stvar bude gora - u ovom trenutku ništa ni ne proizvode osim financijskih spletki.

Kredibilitet islandskih banaka doslovno se raspao preko noći.
Dok su stanovnici Islanda još uvijek u bunilu, oligarsi napuštaju zemlju - jer u Islandu kavijar i šampanjac neće biti vidljiv još dugo, dugo vremena.
U 2009. zemlju je napustilo oko 7,000 ljudi. Ako kompariramo s ukupnom populacijom to je kao da milijun Talijana pobjegne iz Italije u godinu dana.
U prvom valu Island su napustili direktni krivci nacionalne katastrofe, ali država koju su ostavili iza sebe je sve osim nekoć mirna oaza na sjeveru Atlantika.
Prema posljednjim alarmantnim podacima - 1 trećina stanovnika priprema se na napuštanje zemlje.

Nijemi svjedoci pohlepe i raspada islandske elite su stotine skupocjenih SUV automobila poredani u luci glavnog grada Reykjavika - prodani u bescjenje ili na putu za staro željezo.

S referendumom ili bez njega, Islanđanima se sprema financijsko robovlasništvo

U državu uskoro ulazi MMF i "servisira" nastalu štetu klasičnim anti-radničkim programima: masovna otpuštanja i povećanje poreza radnicima.
Država gubi tlo pod nogama, vanjski dug je u periodu od 2007. do 2010. narastao s 28% na čak 116%.

Nemiri na ulicama Islanda
Uskoro počinju prosvjedi i ulični nemiri što u konačnici dovodi do toliko spominjanog, sada već "mističnog", islandskog referenduma na kojem su Islanđani rekli "NE".
Referendum nije ništa drugo nego obična farsa, a objasnit ćemo uskoro i zašto. Jedino "NE" koje su Islanđani trebali reći je trebalo biti 90-ih godina kada su dopustili da im bankarska mafija i spekulanti preotmu uređenu državu i pretvore je u neo-liberalni kazino.

Po pitanju referenduma - stanovnicima Islanda s leđa je maknut samo teret direktnih bankarskih dugova, ne i ogromno vanjsko zaduženje zemlje (kojeg su stvorile upravo banke).
Dugovanje zapravo nije "maknuto" već "prebačeno" i to na leđa europskih radnika. Razlog tome je jako jednostavan, a istaknuli smo ga već pri početku ovog teksta - Island ima samo 300,000 ljudi i nema nikakve teoretske mogućnosti da tako mali broj ljudi ikada bude u stanju vratiti toliki bankarski dug. Samo s vanjskim dugom države Islanđani su već sada postali roblje financijskog sistema i ostat će još dugi niz godina.
A što se pak tiče konkretnog bankovnog duga, on iznosi "tek" nekoliko milijardi Eura - za malenu populaciju Islanda neriješiv problem, ali za globalno tržište samo kap u moru briga.

Referendumom se kupio kakav-takav socijalni mir u zemlji, jer MMF-u je u interesu da 300,000 Islanđana zapnu raditi što prije. A radit će kao nikada do sada. Dok sve povlastice i beneficije u kojima su uživali desetljećima sada mogu zauvijek zaboraviti.
Činjenica da 100,000 ljudi u državi od 300,000 razmišlja kako emigrirati ukazuje na to da je Island kao država potpuno razbijen i pretvoren u crpilište prirodnih resursa.

Dragi Grci, zaboravite Island i gledajte dalje

Imajući sve te činjenice u vidu - potpuno je naivno velikim europskim državama poput Grčke (a da ni ne spominjemo Italiju i Španjolsku) predlagati nekakvo "islandsko rješenje", jer tog rješenje nema. Uvlačiti maleni Island u priču o spasu Grčke je besmislica - pa samo jedna Atena ima 3,7 milijuna ljudi, cijela Grčka oko 11 milijuna.

Postoji snažna i gorljiva želja da se cijeli svijet svede pod kišobran perverzne mantre "institucije funkcioniraju i nema toga što demokratski izbori nebi mogli riješiti". Nešto u stilu - Niste zadovoljni životom? Muči vas ekonomska kriza? Nema problema - izađimo na referendum i glasajmo protiv tih neugodnosti pa će one čarobno nestati.
Takve i slične bajke i mitovi plasiraju se samo s jednim ciljem - da se odgodi konačno i apsolutno odbacivanje cijelokupnog sustava od strane širokih masa.
Island ništa nije dobio, ali je puno izgubio. Samo je pitanje dana kada će tamošnji narod ponovno morati na ulice. U dobroj su poziciji, jedan korak su ispred svih nas - jedino Islanđani već sada znaju kako se referendumom ne spašava zemlja. Možda bi to bio sasvim dovoljan razlog da pomno pratimo što će se u danima koji dolaze događati na tom otoku daleko na sjeveru Atlantika.

izvori reference:

  • "Iceland halts all share trading". BBC Newshttp://news.bbc.co.uk/2/hi/business/7660511.stm
  • The case of Iceland – the illusion of an amicable defaulthttp://www.marxist.com/iceland-illusion-of-amicable-default.htm
  • 2008–2011 Icelandic financial crisishttp://en.wikipedia.org/wiki/2008%E2%80%932011_Icelandic_financial_crisis
  • Address to the Nation by H.E. Geir H. Haarde, Prime Minister of Icelandhttp://eng.forsaetisraduneyti.is/news-and-articles/nr/3035
  • Iceland's Krona Currency Trading Halts as Kaupthing Taken Overhttp://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aiz5QIq94nrw&refer=europe
  • Iceland parliament approves debt billhttp://www.reuters.com/article/2009/08/28/businesspro-us-iceland-debts-idUSTRE57R3B920090828
  • Crisis Report: Icelandic Ministers Were Negligenthttp://www.icelandreview.com/icelandreview/search/news/Default.asp?ew_0_a_id=360575
  • Icelandhttp://en.wikipedia.org/wiki/Iceland
Pregled zadnjih tekstova:
Kaos i kontradikcije: Kako SAD i Turska misle zajedno vojno djelovati u Siriji kada jedni Kurde smatraju saveznicima, a drugi teroristima - i druga kompleksna pitanja Mula Omar je mrtav - što to znači za budućnost talibanskog pokreta? Geopolitička važnost Butana, zemlje u kojoj narod ne voli demokraciju "Nikada nismo smjeli vjerovati Zapadu": Smrtna kazna za Saifa Gaddafija kao epilog jedne osobne tragedije i velike libijske katastrofe Nova strateška slika Levanta: Ulazak Turske u Siriju - PKK kao sekundarna ili primarna meta? Godinu dana proturuskih sankcija: Da li su one uopće učinkovite i hoće li ih dokrajčiti energetska suradnja i pojačani pritisak europskih vlada prema središnjici u Bruxellesu Od Lige naroda do MMF-a: Grčka dužnička kriza dokaz je povijesnog kolonijalnog kontinuiteta Od upotrebe nacionalnih simbola do protuislamskih marševa - Australija okreće udesno Težak put do konačnog cilja afganistanskih mirovnih pregovora Ukrajinska politička kretanja: Julija Timošenko dostigla rejting Petra Porošenka, a Jatsenjuku više nitko ne vjeruje Što stoji iza terorističkog napada u Turskoj Nastavak agonije u Moldovi: između Rusije, EU i ujedinjenja s Rumunjskom Grčki rasplet iza kulisa: Kako je Tsipras želio napustiti eurozonu uz pomoć Rusije i zašto ovaj geopolitički "ruski rulet" nije uspio Miša i Maša u obrani ukrajinskog suvereniteta ili kako isprovocirati Putina Što će Izrael sada nakon što je Iran postao dijelom rješenja? Hollandeova Eurozona i Europa nakon Grčke: manje demokracije, više centralizacije i okupljanje moći u uskom elitnom krugu Vrelo ljeto u Kijevu: Dvije oružane pobune i financijski bankrot Tunis - priča o propasti jedinog uspjeha Arapskog proljeća ili skorašnji zaokret prema demokraciji?
Tema dana
Kaos i kontradikcije: Kako SAD i Turska misle zajedno vojno djelovati u Siriji kada jedni Kurde smatraju saveznicima, a drugi teroristima - i druga kompleksna pitanja
Turska
Turski predsjednik Erdogan usporedio teroriste i ateiste pa izjavio: "Naša jedina briga je Islam"
Libija
Bliski rođak Gaddafija o smrtnoj presudi Saifu: "Ovom presudom uništena je nada da bi dijalog mogao spasiti zemlju, sada će krenuti još veće nasilje"
Njemačka
Nakon žestoke reakcije javnosti privremeno obustavljena istraga o veleizdaji za novinare njemačkog online lista Netzpolitik.org
Tema dana
Mula Omar je mrtav - što to znači za budućnost talibanskog pokreta?
Palestina
Strašan zločin izraelskih ekstremista - palili palestinske kuće i pritom ubili bebu od 18 mjeseci: izbili žestoki sukobi, napad osuđuju svi, SAD: "Ovo je zlokobni teroristički napad"
Libija
Napad ISIL-a na libijsku vojsku na istoku zemlje, ubijeno sedmero vojnika
Austrija
Američki marinci privedeni u Beču - nosili oružje bez dozvole za Ukrajinu
Tema dana
Geopolitička važnost Butana, zemlje u kojoj narod ne voli demokraciju
Sirija
UN generalni tajnik Ban Ki-moon: "Rat u Siriji je sramotan simbol neuspjeha i podjela unutar međunarodne zajednice"
Iran
Ruski sustav S-300 se dorađuje za isporuku Iranu: "Iran će dobiti upravo onakav S-300 sustav kakvog su željeli"
Argentina
Hoće li Daniel Scioli, kandidat vladajuće stranke, postati novi predsjednik Argentine? Ankete mu daju prednost
Jemen
Prekomjerno bombardiranje Adena od strane Houthi pobunjenika mogao bi biti ratni zločin, tvrdi HRW
Tema dana
Sloboda novinarstva kao prazna priča? Šokantan slučaj iz Njemačke o kojem se mora znati više: novinarima nezavisnog online lista sude za veleizdaju zbog objave dokumenata u kojima se otkriva priprema masovnog nadzora vlastitog stanovništva
Bliski istok
Putin umiruje Netanyahua: "Dogovor s Iranom pozitivno će se odraziti na stabilnost i sigurnost Bliskog istoka"
advance.hr 2015      Kontakt      Uvjeti