Indija i Kina, dvije najveće zemlje Azije i najmnogoljudnije države svijeta, kao da su na rubu još jednog sukoba oko granice u Himalajama. Mediji obje zemlje puni su okrivljavanja druge strane i upozoravanja da bi moglo doći do oružanog obračuna Indije i Kine. U Indiji se govori o tim prijetnjama i kineskim provokacijama, dok u Kini državni mediji podsjećaju Indiju na poraz u pograničnom ratu 1962., te objavljuju stara izvješća i slike iz tog sukoba. Kinezi optužuju Indiju i za ugrožavanje suvereniteta Butana uključivanjem u prometni projekt tamo. Prijepori se odvijaju u području Doklam, u regiji Sikkim, blizu butansko-indijsko-kineske tromeđe.
Doklam je tek jedan od nekoliko spornih točaka na indijsko-kineskoj granici. Najzapadnija točka prijepora jest Aksai Chin, kojega New Delhi smatra dijelom indijske države Jammu i Kašmir i regije Ladakh, ali nadzor i upravo čini kineska autonomna regija Xinjiang. Radi se doslovno o nenaseljenoj pustopoljini kojom prolazi autocesta Xinjiang-Tibet. Ovdje i u Sikkimu na istoku vođen je 1962. rat između Kine i Indije. Ovaj sukob je službeno završen tek 1996. kada se dogovorila i zajednička Linija stvarne kontrole. Ali od tada se i dalje prikazuju teritorijalne pretenzije.
Na drugoj strani, u Sikkimu, također postoje stari problemi. Sikkimska monarhija, koja je postojala od 1642. do 16. svibnja 1975. odlučila je po svojem ukidanju da će se teritorij pripojiti Indiji. U to je vrijeme Kina prosvjedovala i nazvala odluku ilegalnom. Međutim, Sino-indijskim memorandumom 2003. Kina je de facto priznala aneksiju Sikkima i kineski službeni zemljovidi prikazuju Sikkim kao dio Kine. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova izbrisalo je Sikkim s popisa kineskih 'graničnih zemalja i regija'. Ipak, najsjevernija točka, gdje je i Doklam, i dalje je predmet rasprava i vojnih aktivnosti.
Posljednji niz međusobnih optužbi stigao je nakon što se Indija usprotivila kineskom pokušaju proširenja pogranične prometnice kroz visoravan Doklan u Indiji (poznatom kao Donglang u Kini). Ova visoravan je zapravo predmet spora Kine i himalajske kraljevine Butan, a Indija podupire butanske težnje. U Delhiju su zabrinuti oko izgradnje ceste koja bi dala Kini veći pristup indijskom strateški ranjivom koridoru od 20 kilometara poznatom kao 'kokošji vrat'. Radi se o tankom koridoru koji spaja indijske države Sikkim i Bihar s ostatkom Indije.
Butan je 29. lipnja ove godine protestirao protiv kineske izgradnje prometnice u Doklamu, pogranična straža je stavljena u stanje pripravnosti, ali kraljevska vlada u Thimphuu nije službeno potvrdila zahtjev za indijskom intervencijom. Indija i Kina su potom poslale svaka po tri tisuće vojnika u to područje, a Kina je izdala zemljovid po kojemu su Doklam i dijelovi Sikkima pod kineskim nadzorom.
Upravo su se ovdje događali incidenti u prošlosti. Odmah nakon završetka rata, puškaranja su se nastavila 1967. a dvije vojske su se našle nasuprot jedne drugoj i tijekom blokade Arunachal Pradesha 1986. i 1987. Indijski političari smatraju da Peking ispituje indijsko prijateljstvo s Butanom, jer Kinezi nastoje ostvariti što je više utjecaja u maloj himalajskoj državi. Iz Kine stižu drugačije poruke; Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da bi se indijske snage morale povući iz tog područja kako bi se izbjegla eskalacija. Općenito, kineski način korištenja sile je uvijek bio prethodno najavljen izjavama i upozorenjima. Tako i u ovom slučaju Indijci mogu računati da Kinezi ne blefiraju. Povijest nam govori da je Kina uvijek bila vrlo egzaktna kod najave svojih nauma. I prije samog rata u šezdesetima, Peking je mjesecima upozoravao Indiju da će biti napadnuta. Istovremeno, teško je doista vjerovati da bi Kina ušla u rat s Indijom danas. Sve što se nastoji napraviti jest održati koliko je moguće demilitarizirani status quo u strateški važnom području.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
