Waffen SS bio je oružani ogranak nacističke organizacije SS Schutzstaffel (Zaštitni odred) i najfanatičniji i najokrutniji dio njemačkog ratnog stroja u Drugom svjetskom ratu. Riječ je o kontroverznoj vojsci nacizma koja je s jedne strane razbijala i poražavala svoje ratne protivnike vrhunskim ratničkim umijećem, a s druge strane činile masovne i užasne zločine zbog kojih se suvremena Njemačka srami.
Waffen SS je radi svojih vojnih djelovanja zadobio poštovanje ne samo časnika Wehrmachta već i Saveznika. Njegove elitne postrojbe su bile preteča onoga što se danas naziva suvremenim konvencionalnim ratovanjem na kopnu kao i preteča moderne vojne obuke. No nikada ne treba smetnuti s uma da su pripadnici Waffen SS-a odgovorni za brojne zločine nad civilnim stanovništvom diljem od Nijemaca okupirane Europe, te su imali su posebnu ulogu u ideološkom ratu istrebljenja slavenske, židovske i romske populacije na područjima istočne Europe i Sovjetskog Saveza. Na poslijeratnom Nürnberškom sudu presuđeno je da je Waffen SS zločinačka organizacija zbog zločina protiv čovječnosti. Ovo je velika priča o nastanku, razvoju, strukturi i ratnom djelovanju najelitnijih postrojbi Hitlerovog Trećeg Reicha.
Pojava nacizma i njegovih paravojnih formacija
Priču o SS-u i njegovom oružanom ogranku najbolje je započeti krajem 1918. U studenom te godine Carska Njemačka potpisala je primirje i zapravo priznala poraz u Prvom svjetskom ratu. Sljedeće godine u lipnju potpisan je Versajski mirovni sporazum prema kojem je Njemačka skoro pa razoružana. Njemačka nije smjela imati ratno zrakoplovstvo, ratna mornarica je svedena na obalnu stražu, a kopnena vojska je ograničena na 100 000 ljudi bez tenkova, teške artiljerije, itd. Ukinut je Glavni vojni stožer kao i većina vojnih škola i akademija. U stvarnosti njemačka vojska raspustila se sama početkom 1919. Njemačka je bila u teškom stanju straha i neizvjesnosti zbog komunističkih revolucija, nacionalističkih paravojnih snaga Freikorps, 'nepravednog' mira i opće socioekonomske zbrke pa je zemlja bila plodno tlo za pojavu i uspon nacionalsocijalizma.
U takvoj situaciji u Münchenu 5. siječnja 1919. osnovan je Deutsche Arbeiterpartei (DAP, Njemačka radnička stranka). Orijentacija mu je bila krajnje nacionalistička, antisemitska i socijalistička. U rujnu iste godine Adolf Hitler pristupa DAP-u. Prva nacistička paravojska je bila Sturmabteilung (SA, Jurišni odred). Njegova povijest počinje 1920. s osnutkom Rollkommando (Pokretna postrojba) koji je osiguravao sastanke DAP-a. U travnju 1920. DAP mijenja ime u NSDAP (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei ili Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka), a na mijenjanje naziva nije bila imuna ni paravojska. Problem je prvih postrojbi bio u tome što su to bili privremeni dragovoljci (mnoštvo iz Freikorps-a) koji su imali simpatije za novi pokret, ali ne i neupitnu odanost. Zato se i krenulo stvaranju stalnih nacističkih formacija.
SA je službeno osnovana 4. studenog 1921. Od početka je Ernst Röhm imao važnu ulogu u tim trupama osiguravajući novac i opremu od vojske. Krajem 1921. došlo je do sukoba između Röhma i Hitlera. Röhm je htio obučiti SA kao vojsku, dok ju je Hitler vidio 'samo' kao snagu za promidžbu i zastrašivanje neprijatelja. S obzirom da nije imao pod potpunom kontrolom SA, Hitler je, u ožujku 1923., zapovjedio stvaranje Stabswache (Stožerna straža), čiji su članovi prisegnuli na vjernost njemu osobno. Uskoro će postrojba promijeniti ime u Stosstrupp Adolf Hitler (Udarna trupa Adolf Hitler). Sredinom 1923. zapovjedništvo nad SA-om preuzima Hermann Göring za kojeg je Hitler kasnije rekao da ga je jedini ispravno vodio. Göring je militizirao SA, što govori o promjeni Hitlerovog stava glede karaktera formacije.
Sumnjajući da bavarski konzervativni desni krugovi namjeravaju izvršiti udar protiv Berlina bez NSDAP-a i na kraju odcijepiti Bavarsku, Hitler se odlučio na samostalnu akciju. Münchenski puč 9. studenog 1923. bio je loše pripremljen pokušaj njemačkog 'marša na Rim', ali svejedno će biti smatran važnim događajem u NSDAP-u i Trećem Reichu. Tijekom 'puča' jedan je od pripadnika Stosstrupp Adolf Hitler svojim tijelom zaštitio Hitlera od metka. To će ostaviti na njega jak dojam. Zbog pokušaja državnog udara Hitler je odležao devet mjeseci u zatvoru, a NSDAP i SA su zabranjeni.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
