JE LI OVO POČELO NAMIJEŠTANJE-sami su si krivi što ne otkupljujemo mlijeko?Da se ne vidi MI SMO IM ZAPEČATILI MANJU PROIZVODNJU MLIJEKA ?!Ne mogu vjerovati,ali kako čovjek na videu-Močnik kaže-lažu da su ONI blokirali otkup-jer OČITO nisu...
Tko je glasaoUlazak u EU, poljoprivreda i malo matematike
tražena kvota za mlijeko 901 tisuća tona
ISPREGOVARANO 765 tisuća tona
mlijeka 'smijemo' proizvoditi 136 000 tona manje nego li smo tražili.
Dakle, iako smo tražili 80 000 tona manje proizvodne kvote nego li sada proizvodimo, i 50% manje kvote za uvoz sirovog šećera nego li što ih sada uvozimo, iz gornjih podataka je jasno vidljivo na koji je način ispregovarana poljoprivreda sa EU, te koliko možemo biti zadovoljni tim pregovorima.
Hrvatskoj prema razvojnim strategijama županija koje obuhvaćaju razdoblje 2011-2013
1.Vukovarsko-srijemska županija: 150 000ha
2.Osječko-baranjska županija: 257 500ha
3. Požeško-slavonska županija: 72 000ha
4. Brodsko-posavska županija : 103 500ha
5. Virovitičko-podravska: 116 800ha
6. Međimurska županija: 51 100ha
7. Bjelovarsko-bilogorska županija: 89 500ha
8. Dubrovačko-neretvanska županija: 7200ha
9. Splitsko-dalmatinska županija: 36 600ha
10. Istarska županija: 82 000ha
11. Karlovačka županija: 48 000ha
12. Koprivničko-križevačka županija: 60 000ha
13. Krapinsko-zagorska županija: 35 500ha
14. Ličko-senjska županija: 25 000ha
15. Primorsko-goranska županija: 15 000ha
16. Sisačko-moslavačka županija: 190 000ha
17. Varaždinska županija: 51 000ha
18. Zadarska županija: 55 000ha
19. Zagrebačka županija: 100 000ha
20. Šibensko-kninska županija : 44 000ha
UKUPNO: 1,589 700ha
Broj površina koje će biti u sustavu poticaja nakon ulaska u EU: 1,090 000ha
Jednostavna matematika nam govori sljedeće: ili će razlika od c.c.a 500 000ha biti bez poticaja u EU, ili će se 'odlični' rezultati pregovora u poglavlju 11 ipak pokazati manje odličnim, jer će poticaji sa c.c.a 380 eura/h pasti na 260 eura po hektaru.
Nadalje, indikativno je usporediti hrvatska pregovaračka stajališta po pitanju kvota za šećer i mlijeko sa onime što je 'ispregovarano':
Hrvatska pregovaračka stajališta – kolovoz 2008.: tražene kvote za šećer: 217429 tisuća tona; nacionalne kvote za uvoz sirovog šećera od 40 000 t uz plaćanje carine 0 eura, i 40 000 tona uz plaćanje carine od 12,8 eura; kvota za mlijeko 901 tisuća tona;
'Ispregovarane' kvote za mlijeko i šećer – studeni 2011. : - odobrene su kvote za šećer u visini od 192877 tona, uz uvoz 40 000tona sirovog šećera uz plaćanje carine od 98 eura; kvote za mlijeko iznose 765 000 tona;
Razlika između onoga što smo tražili, a što smo 'ispregovarali' iznosi: 25 000 tona manju kvotu šećera, te 40 000 tona manje uvoza sirovog šećera, uz 700% veću carinu nego li smo tražili; mlijeka 'smijemo' proizvoditi 136 000 tona manje nego li smo tražili.
Iako se osobno ne bavim poljoprivredom, mislim da bi se hrvatsko društvo u cjelini trebalo zamisliti nad ovim brojkama. Možda je nekima ovo i nekakav agument protiv ulaska u EU. A možda i ne.
Dakle, iako smo tražili 80 000 tona manje proizvodne kvote nego li sada proizvodimo, i 50% manje kvote za uvoz sirovog šećera nego li što ih sada uvozimo, iz gornjih podataka je jasno vidljivo na koji je način ispregovarana poljoprivreda sa EU, te koliko možemo biti zadovoljni tim pregovorima.
Navedeni podatci mogu se provjeriti na sljedećim internet stranicama (pokraj svake je zabilježen i broj stranice da bi se lakše provjerili podatci za pojedine županije i kvote)
http://pollitika.com/ulazak-u-eu-poljoprivreda-i-malo-matematikeprikaži cijeli komentar