Na Kosovu se stvara nova politička kriza nakon što je Ramush Haradinaj pokušao oformiti vladu nakon izvanrednih izbora održanih 11. lipnja ove godine. Parlamentarni izbori su raspisani nakon što je kosovski parlament 10. svibnja izglasao nepovjerenje vladi premijera Ise Mustafe sa 78 glasova za i 34 protiv. Nepovjerenje je predložila Inicijativa za Kosovo (NISMA), nova politička stranka u zemlji koju su stvorili bivši članovi i osnivači Demokratske stranke Kosova (PDK) Fatmir Limaj i Jakup Krasniqi. Vlada je srušena jer nije ispunila svoja predizborna obećanja. U parlament su najzad ušli koalicija PDK-a (33,74 posto odnosno 39 mjesta, petnaest zastupnika manje), Vetëvendosje (27,49 posto odnosno 32 mjesta, šesnaest zastupnika više), koalicija Demokratske lige Kosova (LDK, 25,53 posto odnosno 29 mjesta, jedan zastupnik manje), dok su ostala mjesta popunili predstavnici ustavom zajamčenih zastupničkih mjesta nealbanskih zajednica na Kosovu: Srpska lista (6,12 posto, 9 mjesta), Turska demokratska stranka Kosova (1,08 posto, dva mjesta), Koalicija Vakat (0,89 posto, dva mjesta), Nova demokratska stranka (0,49 posto, jedno mjesto), Nezavisna liberalna stranka (0,49 posto, jedno mjesto), Demokratska stranka Aškalija Kosova (0,33 posto, jedno mjesto), Egipćanska liberalna stranka (0,33 posto, jedno mjesto), Jedinstvena Goranska stranka (0,33 posto, jedno mjesto), Aškalijska stranka za integraciju (0,29 posto, jedno mjesto), Ujedinjena stranka Roma Kosova (0,13 posto, jedno mjesto).
Tako niti jedna stranka nije zadobila dovoljno mjesta da sama stvori vladu. Međutim, pod uvjetima koje je odredio Ustavni sud Kosova 2014., a koji su naširoko kritizirani, ako koalicija stvorena prije izbora kolektivno dobije najveći broj mjesta, ima automatsko pravo prvog pokušaja stvaranja parlamentarne većine. Koalicija PDK-a (koju čine PDK, Savez za budućnost Kosova i NISMA) osvojila je kolektivno 39 mjesta te sada panično pokušavaju stvoriti parlamentarnu koaliciju, za što će im trebati potpora manjih stranaka koje predstavljaju kosovske manjinske zajednice. To im ne ide lako.
Nakon potvrde izbornih rezultata, vođa PDK-a Ramush Haradinaj pozvao je bivšeg premijera Isu Mustafu iz LDK-a i vođu Vetëvendosjea Visara Ymerija na razgovore o mogućoj suradnji, ali Mustafa je odbio susresti se s nekadašnjim ratnim vođom Kosovske oslobodilačke vojske. Mustafa je vrlo čvrst u stavu da nikakav oblik velike koalicije na Kosovu ne može postojati između dvije međusobno suprotstavljene stranke. Ni Vetëvendosje nije zainteresiran za razgovore oko stvaranja koalicije. Ymeri je zapravo preporučio da pojedine stranke izađu iz koalicije s Haradinajem i priključe se Vetëvendosjeu kako bi ova stranka mogla stvoriti vladu. Od manjih stranaka, za sada se Haradinaj uspio susresti samo s predstavnicima nesrpskih etničkih zajednica. Rezultate izbora je Središnje izborno povjerenstvo potvrdilo službeno 8. srpnja, što znači da je ostalo vrlo malo vremena za sastavljanje nove skupštine, jer ustavni rok predviđa mjesec dana od potvrde službenih rezultata do konstituiranja novog parlamenta.
U pravoj maniri kolonijalnog upravljača, političke stranke se ujedno sastaju s američkim veleposlanikom u Prištini Gregom Delawiejem kako bi se i upravljači Kosova mogli uskladiti s partikularnom kosovskom političkom elitom. Međunarodna je javnost neugodno iznenađena koliko glasova je dobila protusustavna stranka Vetëvendosje. Rezultati ju čine pojedinačno najjačom strankom u parlamentu, te značajno ruši dosadašnji dvostranački sustav u kojemu su se članovi PDK-a i LDK-a borili za koruptivne dobiti i lukrativne pozicije. Kosovari su tijekom godina postali iznimno apatični na trajnu korupciju i gospodarsku stagnaciju, ali Vetëvendosje je iznašao način kako da zaustavi tu apatiju. Stranački kandidat za premijera Albin Kurti je postao pravim vođom i zvijezdom kosovske političke scene, pozivajući ne na nadu, već na hrabrost građana.
Klasična populistička shema je tako zavladala na velika zvona na Kosovu i stvorila novi javni entuzijazam koji je doveo Vetëvendosje do tako značajne pobjede za samu stranku. Jasno je iz priloženog da, čak i ako se stvori vlada na Kosovu, ona neće moći trajati dugo. Velika je mogućnost da ćemo u budućnosti vidjeti Vetëvendosje u vladi, a možda i u koaliciji koja neće uključivati dvije stožerne stranke. Sve su to alternative trenutačnom rađanju političke krize koju zapadni veleposlanici na Kosovu žele izbjeći pod svaku cijenu, ali zabijaju svoju glavu o zid iste one demokracije i prava glasa koju su toliko zagovarali. Naravno, govorili su u svojim uvjetima i unutar svojih inženjeringa, te se nisu nadali da će narod promisliti svojom glavom. Bez obzira na političku platformu Vetëvendosjea, čisti populizam i obećanja bez pokrića Albina Kurtija i Visara Ymerija, izborni stav kosovskog naroda je pokazao da se Kosovari neće prepustiti apatiji.
Godinama su ključni predstavnici zapadnih zemalja u Prištini odbijali ući u dijalog s Vetëvendosjeom zbog radikalnih taktika koje su članovi stranka koristili, među inim i upotrebu suzavca kako bi opstruirali rad parlamenta. Međutim, kada su osvojili golem broj glasova, stranački vođe pozvani su u nekoliko stranih veleposlanstava u Prištini kako bi se s njima razgovaralo u načinu upravljanja zemljom. Kakvog li šoka za međunarodnu zajednicu kad su to morali učiniti! I dok ih se i dalje smatra protusrpskim nacionalistima, nasilnim ljevičarima i populistima, postoji mogućnost da upravo Vetëvendosje napravi potrebne korake naprijed, s obzirom da je stara garda ogrezla u takav kriminal da ih više nitko ne može spasiti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
