Kina gradi cijeli grad u šumama u blizini Minska. Cilj je izgraditi ogromnu proizvodnu zonu između Europske unije i Rusije. "Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dodijelio je površinu 40 posto veću od Manhattana, u blizini međunarodne zračne luke Minsk, za 5 milijardi dolara vrijedan razvitak koji će uključivati dovoljno stanova za smještaj 155 tisuća ljudi, prema kineskim i bjeloruskim dužnosnicima", piše Bloomberg.
Ovaj projekt značajno će unaprijediti ekonomske odnose između dvaju zemalja te dodatno učvrstiti političko prijateljstvo. Okretanjem Kini, Bjelorusija izbjegava ucjene Međunarodnog monetarnog fonda. Bjeloruska ekonomija je od 2009. godine primila 6,5 milijardi dolara posudbe za stabilizaciju, veći dio od Rusije, manji od MMF-a. Međunarodni monetarni fond potražuje od Bjelorusije privatizaciju industrije u zamjenu za financijske injekcije. Trenutno se 80% bjeloruske industrije nalazi u vlasništvu države, a Bjelorusija je izabiranjem Kine umjesto MMF-a izbjegla ulazak u proces privatizacije i tranzicije. MMF-ovi predatori i lešinari tako neće dobiti priliku podjarmiti i iznutra razbiti "posljednju europsku diktaturu" kako Bjelorusiju naziva liberalna-kapitalistička plava internacionala.
Kiril Korotejev, bivši dužnosnik ministarstva gospodarstva izabran je od predsjednika Lukašenka da vodi bjeloruski dio projekta. Kina i Bjelorusija su 2009. godine potpisale obostrano korisni ugovor kojim Kina pozajmljuje Bjelorusiji 3 milijarde dolara s niskim kamatama u svrhu poticanja trgovine, dok je Bjelorusija pristala polovicu tog iznosa potrošiti na kineske materijale, tehnologiju i rad. Kineska banka za uvoz-izvoz i Kineska banka za razvoj su zajmodavci projekta. Korotejev je uvjete kreditiranja nazvao "veoma pogodnima" te rekao "nema smisla za nas, čak ni uzimati u obzir financiranje iz drugih banaka". Kina i Bjelorusija su osnovale zajedničku korporaciju za razvoj industrijskog parka, a 60% projekta je u vlasništvu 'Kineske nacionalne industrije strojeva' dok preostalih 40% otpada na bjelorusku vladu. Pošto se radi o kineskoj industriji strojeva, a strojogradnja je jedan od temelja bjeloruske ekonomije, za pretpostaviti je da Kinezi i Bjelorusi između ostalog planiraju graditi strojeve za tržište Europske unije i buduće Euroazijske unije.
Ako je Bjelorusija izolirana na Zapadu, kako to neki vole prikazivati, ovime je vidljivo da ona uopće nije izolirana na Istoku. Europska unija koja godinama vodi tihi rat protiv bjeloruske vlasti i nastoji destabilizirati zemlju, uspjela je svojom jednostranom politikom ojačati utjecaj Kine na svojoj istočnoj granici.
Aleksej Pikulik iz tzv. "nezavisnog" i "bjeloruskog" instituta za strateške studije sa sjedištem u Vilinusu, u susjednoj Litvi, piše:"Bjeloruske vlasti žele, pomalo naivno, pretvoriti svoju zemlju u kineski bedem u Europi. Ovaj cilj bit će kompliciran dok je Bjelorusija zategnula svoje odnose sa Zapadom. Dok Bjelorusija posuđuje, Kina zarađuje."
Ranije spomenuti Korotejev i Pikulik predstavljaju dvije oprečne vizije Bjelorusije. Istok, bliskost socijalizmu, kolektivno vlasništvo industrije, euroazijanizam i Euroazijske integracije s jedne strane, nasuprot Zapada, kapitalizma, privatnog vlasništva, europejstva i euroatlantskih integracija s druge strane.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
