2008. godina je bila presedan u američkoj politici. Sa sloganom 'Da mi možemo' Barack Obama je postao prvi afroamerički predsjednik u povijesti te zemlje. S velikim unutarnjim problemima i vanjskopolitičkim izazovima s kojima se Amerika suočavala, Obama je predstavljao nadu za pomirenjem jedne duboko podijeljene zemlje. Izvukao je naciju iz ekonomske krize, sproveo zdravstvenu reformu, povukao trupe iz Iraka i Afganistana, obnovio odnose s Kubom, pokušao zatvoriti Guantanamo i ograničiti dostupnost oružja običnim građanima, postigao povijesni nuklearni sporazum s Iranom, intervenirao u Libiji i Siriji te se suočio sa zahlađivanjem odnosa s američkim tradicionalnim saveznicima; Izraelom i Turskom. U svoja dva mandata, uz predizborna obećanja, Obama je bio primoran suočiti se i s novim izazovima poput Arapskog proljeća i krize u Ukrajini koja je svela američko-ruske odnose na razinu na kakvoj nisu bili još od Hladnoga rata. Nakon osam godina, postavlja se pitanje koliko je Barack Obama bio uspješan kao predsjednik i kakvu Ameriku ostavlja svome nasljedniku Donaldu Trumpu i cijelome svijetu.
Unutarnja politika Baracka Obame
Zdravstvena reforma
Reforma zdravstvenog sustava je bila jedan od najvećih uspjeha demokratskog predsjednika. Unatoč snažnom protivljenju različitih interesnih skupina, Obama je uspio tamo gdje su četiri predsjednika prije njega; Truman, Carter, Nixon i Clinton zakazala. Osim farmaceutske industrije, protiv reforme su bili i mnogi Republikanci iz razloga što je podrazumijevala veća financiranja od strane države za osiguranje siromašnim Amerikancima. Obamacare, kako je popularno poznata, je izglasana 2010. i omogućila je zdravstveno osiguranje za 10 milijuna američkih građana. Iako se smatra da je omogućila besplatno osiguranje, Obamacare je u biti obvezala građane i neke kategorije poslodavaca da se osiguraju ili plaćaju novčanu kaznu, pomogla onim građanima koji to nisu u stanju zbog niskih prihoda i generalno omogućila lakši pristup osiguranju. Tako je nekim građanima država pokrila osiguranje jer si ga nisu mogli sami priuštiti, dok su drugi pak ostvarili pravo na subvencionirane povoljnije police). Gledano iz cjelokupne perspektive, unatoč kritikama i propustima, zdravstveno osiguranje u Americi je postalo raširenije.
Ekonomska reforma
Obama je 2008. naslijedio američko posrnulo gospodarstvo koje se suočavalo s najvećom krizom još od 1929. Stoga je odmah krenuo u izglasavanje stimulativnog paketa, odnosno Američkog akta oporavka i reinvestiranja teškog preko 780 milijardi dolara koji je predviđao investiranje milijardi dolara u zdravstvo, infrastrukturu, obrazovanje, obnovljive izvore energije itd. Također Obama je investirao milijarde s ciljem spašavanja automobilske industrije te je donio zakone koji su trebali ograničiti djelovanje Wall Streeta, velikim dijelom odgovornog za krizu te je razvio programe koji su omogućili građanima refinanciranje svojih stambenih kredita.
Iako se paket stimulusa našao na udaru kritika da je preslab, neučinkovit te da previše košta, ostvario je rezultate i američka ekonomija se oporavila. Nezaposlenost je pala s 11% na 5% ,a pad BDP od -2% se pretvorio u rast od 2%.
Sigurnost i socijalni odnosi
Radi se o području gdje je Obama zakazao. Ubojstva Afroamerikanaca od strane pripadnika policije koji su većinom bili bijelci i nemiri koji su uslijedili su još jednom pokazali da su rasne napetosti, iako ne tako snažne kao šezdesetih godina, daleko od iskorijenjenih. Također, Obama je pokušao ograničiti nabavu oružja za obične građane budući da se za vrijeme njegova dva mandata dogodilo 14 masovnih pucnjava. Zbog snažnog otpora lobija oružja i Drugog amandmana koji među ostalog daje pravo građanima da nose oružje, Obama nije uspio ograničiti njegovu dostupnost. Radi se o izazovu koji će pratiti novog američkog predsjednika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
