advance.hr članci: povijest zdravlje putopisi glazba politika književnost znanost vijesti i članci

Maruševec

Dvorac Maruševec

Je li Maruša došla tragom mirisa durđica i ostala zarobljena ljepotom ranog Jurjevskog proljeća upravo u vrijeme kad se blagoslivljalo polja?
Da li je ta češka plemkinja zaslužna za izgradnju dvorca Maruševec, kako govori legenda, ili ta zasluga pripada vojniku Grgoru koji se na dalekom zadarskom bojištu iskazao svojim junaštvom protiv ratnog pohoda Venecije.

Pisani dokumenti svjedoče da mu je zahvalnost stigla od samog Ludovika I Anžuvinskog - kralja Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koji je Grgoru od Maruševaca ( Marjaševaca) 1351. god. dodijelio plemićki naslov i između ostalih posjeda i zemljište Marjaševac kod crkve Sv.Juraja.

Vragovići Maruševački, izvornog prezimena Erd-eghy (šuma-vrag), od ugarskog su kralja osim titule plemstva dobili i pravni spis, prema kojem su mogli izricati smrtnu kaznu kmetovima.
Tko zna koja se sve drama života odvijala unutar zidova i kula ovog bajkovitog dvorca.

O Maruši nemamo pisanih tragova. Sve što je ostalo je vjetar pun slatkog mirisa durđica i blistavi sjaj vode obližnjeg jezerceta, uz sanjivo šuštanje lišća stoljetnih lipa i hrastova. Dovoljno da zatvorimo oči i zamislimo negdašnji život.

Sa jedne strane, prizori ljepote od kojih zastaje dah, a s druge strane - mračno nepoznato.
Zasigurno su neki od brojnih vlasnika dvorca bili nježni i dobroćudni, neki kruti i svirepi.

Tajne kriju debeli zidovi.

Davno je prošlo vrijeme od kad je Maruševec bio zaštićen vodenim opkopima od najezde Turaka.

Vodene opkope zamijenio je prostrani, otvoreni perivoj sa svojim opojnim i tihim mirom ili veselim, razdraganim smijehom.
Unatoč zapuštenom perivoju oko dvorca možemo si vrlo lako dočarati da je to bilo sunčano mjesto za vesele igre, ali zacijelo i tužne trenutke u dubokoj sjeni gorostasnih stabala.
Kroz prohujala stoljeća ratova, zavjera i svakojakih nemira, perivoji su svakako bili centar raznih društvenih okupljanja, od večeri poezije do mučnih rasprava.

Kako je mijenjao vlasnike, tako je dvorac Maruševec kroz stoljeća svog postojanja mijenjao i svoj izgled.

U obitelji pl. Vragović posjed je ostao sve do posljednjeg u lozi Vragovića, Franje Adama.

Nakon njegove smrti, mijenjali su se vlasnici.

Dugo godina bio je u posjedu obitelji Patačić, od pogibije Krste pl. Črnkovačkog u bici kod Zrina, sve do 1873. god. kad su ga prodali.

Od Patačića kupuje ga pruski grof Schlippenbach koji na njemu radi opsežne preinake u duhu historicizma, a 1877. god. dograđuje impozantnu trokatnu kulu na ulazu, gdje se i danas jasno ističe njihov obiteljski grb.

Već 1883 god.nakon smrti grofa Schlippenbacha, njegova udovica prodaje dvorac doktoru Oskaru Pongraczu.

Dvorac Maruševec pripada 1-oj kategoriji spomenika kulture.

No, čim mu je slavna prošlost okrenula leđa, ustupila je mjesto novim vandalima budućnosti.

tekst: G.Novak/advance.hr
foto: D.Novak/advance.hr

članak objavljen prije 2 godine.

Komentari:

julijana ( objavljeno prije 6 mjeseci )

js-hrvatska steta sto ne moze svatko da vidi dvorac marusevec jer nema mogucnosti za prespavanje hotel je daleko uvarazdinu ili negdje drugdje ja se sjecam skolske drugarice slavice koja je stanovala blizu skole sada je ona 66 godina jako volim marusevec vidjeti11!!!!! zalosna sam iceznem za mojim lijepim dvorzem julijana....

zz ( objavljeno prije 7 mjeseci )

Vratio sepotomak vlasnika dvorca. Grof Pongratz. Cijena???? Neprocjenjivo!!!
Dođi i vidi!

zoki ( objavljeno prije 7 mjeseci )

kolika je cijena dvorca?

ZZtoP ( objavljeno prije 1 godine )

"Tula" iliti sirena sa rudnika ostala je još samo u sijećanju ladanjskih rudara (Ladanje je najveće mjesto općine Maruševec, poznato po ugljenokopu). Nekada je budila rudare i označavala smijene ulaska u jamu a bilo je trenutaka kada je oglasila lošu vijest. Ako je "tulila" u 5:30, ili u 6:00 ili 14:00 ili u 22:00 bio je to znak da počinju smjene u rudniku, a ako je "tulila" u neko drugo vrijeme značila je lošu vijest. Jednom je primjerice označila tešku nesreću u rudniku kada je došlo do urušavanja dijela jame kada je strdalo mnoštvo rudara (između ostalog i moj je pradjed podlegao ranama iz te nesreće), a jednom je označila veliki štrajk rudara. Mnoštvo je rudara kopalo ispod u maruševečkim jamama (Brodarovec, Ladanje, Trošličje)i mnoge su rudarske plaće othranile i odškolovale naše djedove i roditelje. Iako bijedne i male bile su dovoljne da bi čovjek ipak bio zadovoljan i ostao čovjek. Danas je jednini trag zazidan ulaz u ladanjsku jamu i "tula" koju je možda čak i sadašnji vlasnik poduzeća koje se nalazi na mjestu ugljenokopa maknuo jer je već dugo godina nisam vido na starom uzvišenom mjestu stare zgrade u Ladanju.Nova vremena izgubila su "tulu" i zaboravili na nju. Ostala je u sjećanju... Danas samo sa zvonika crkve sv.Jurja mučenika u Maruševcu odzvanja duh prošlosti sadašnjosti a nadam se i budućnosti. Odzvanja još iz davnih dana. (N.Budak tvrdi da je u popisima crkava crkva sv. Jurja u Marijaševcu (tako se Maruševec nekada zvao) upisana i 1269 ( -))"... Gdje je viktor, Hugo, Gdje Hermina Majder, Davni dani nestali su ...", Mogo bih vam poput bajke kraj kamina, pričat u beskraj, o jednom mjestu pokraj Varaždina... sve dok se prvi pijetlovi ne jave..." (G.Krklec)

sandra ( objavljeno prije 1 godine )

Ovo je pravo sakriveno blago, bravo!

ZZtoP ( objavljeno prije 1 godine )

U Maruševec je najljepše doći u proljeće. Tada cvatu đurđice a šume počinju listati. Postoji tamo i jedno malo folklorno društvo koje svojim radom pridonosi kulturnom životu cijelog maruševečkog kraja. Počinju nihovi dani folklora. Maruševečki vez na narodnim nošnjama mladi folkloraši ponosno ističu i postali su po tome nadaleko poznati ne samo u folklornim krugovima. HRT i Branka Šeparović snimili su mnoštvo kadrova koje je gospođa Branka uvrstila u svoju emisiju Škrinja: Ježeva kućica. Doći u Maruševec krajem lipnja i doživjeti dvorac, mnoštvo folkloraša, Krklečevu Srebrnu cestau (... Ja ne znam tko is, čuj me stari druže...)poći kroz svih 16 naselja maruševečke Općine poredane kao biserje u klarušu ne može nikog ostaviti ravnodušnim. A ljudi, usprkos teško tlaci današnjice i prkoseći vremenu čuvaju uspomene na nekadašnje dane. Još su žive priče o ladanjskim rudarima, Gustavu Krklecu, Viktoru, Hugi i Hermini Majder, Paču, seoskim župnicima, prvim učiteljima (škola je ove godine obilježila 170. rođendan)Ladiki Ferdi i Stanki Bartolec, hrabrim ratnicima iz današnjih dana, drvenom biciklu, seoskom zvoniku, seoskim stazama, livadama dvorcu i tajanstvenim grofovima.... Doći u Maruševec bilo kad, uspeti se na bilo koje bradašce i ugledati s jedne strane goru Ivanščicu a s druge strane Varaž (tako maruševčani zovu Varaždin, svejedno je. Odjednom se nalaziš u središtu nove dimenzije......

janica ( objavljeno prije 1 godine )

Hvala ZZtop, bas si zlatan. Pusa

ZZtoP ( objavljeno prije 1 godine )

Nažalost, muzej u dvorcu Maruševcu nikada nije niti zaživio. Pokušaji Udruge prijatelja Dvorca Maruševca i KUD-a "Klaruš" koji su svojedobno imali svoje postave u prostorijama dvorca (Krklecova soba, izložba etno blaga i nošnji itd...) nisu bili dostatni da netko ipak uvidi da je dvorac prava prilika da se tu napravi muzej. Moje je mišljenje da je Dvorac Maruševec najljepši dvorac u ovom dijelu Zagorja. Trakošćan?, krasi ga položaj, No ako ne znate, župa maruševečka osim dvorca Maruševca ima mnoštvo kurija (Čalinec, Kalinovec, Weidinger u Ladanju Donjem, Cerje i nažalost porušenu kuriju u Jurketincu gdje je odrastao Ivan Kukuljević Sakcinski). Ok, muzer NE RADI, al ako imate sreće možete naići na nekog tko će vas pustiti unutra. Sobe su bile do prije par godina relativno dobro sačuvane, a bijela soba je impresivna, pa lovačka soba, koje se današnji vlasnik zapravo kao i ne sjeća jer kao dijete nije smuio u nju. (barem tako pričaju). U dvorcu su inače snimane scene iz kultne drame Gospoda Glembajevi. Barunica casteli (Ena Begović) koračala je stubištem koje krase tapiserije velikih majstora umjetnosti itd itd....

janica ( objavljeno prije 1 godine )

koje je radno vrijeme muzeja?
hvala

ZZtoP ( objavljeno prije 1 godine )

nadam se da će netko osim mene još ponešto napisati o pvijesti i sadašnjosti dvorca i svega vezano uz dvorac Maruševec i općinu Maruševec.

stranice:1 2 3 4 5

Tvoj Komentar:

Zanimljvo? Snimi ili proširi ovaj članak po internetu !

Ostale društvene mreže

uvjeti korištenja kontakti povijest portala advance.hr rock-videos.com crotourism.com plazma oglašavanje digital united