Bitka za Wuhan
Dan kada je trebala pasti kineska armija
Za Kineze ova bitka je poznata kao "obrana Wuhana" dok je Japanci nazivaju "invazija Wuhana".
Wuhan je imao veliku važnost i njegova obrana bila je od ključne važnosti za Kineze. Wuhan je bio tada drugi najveći grad u Kini s preko 2 miljuna stanovnika kao i važno strateško područje na rijeci Yangtze.
Japanci su do sada već ostvarili nekoliko važnih pobjeda, najvažnija je pad Šangaia (vidi: Bitka za Shangai).
A nakon gubitka Nanjinga Kinezi svoju vladu povlače upravo u Wuhan koji je bio dobro prometno povezan.
Japanci su znali da ukoliko žele nastaviti svoju invaziju Wuhan mora pasti. Kao početak bitke za Wuhan usljedila su dva japanska zračna napada - zračna bitka 2.28 (28. Veljače) i zračna bitka 4.29 (29. Travnja). U oba sukoba kinesko zrakoplovstvo uspijelo se nositi s modernijim japanskim zrakoplovima, čak je i konačna statistika oborenih zrakoplova bila na njihovoj strani.Nakon uvertire zračnih napada Japanci su se počeli organizirati za veliku kopnenu invaziju Wuhana. Pad Wuhana bi značio i očigledan slom kineske Narodne Revolucionarne Armije.
Kinezi su uspijeli dovesti čak miljun vojnih trupa u Wuhan. Ipak pod utjecajem nedavnih poraza znali su da puka brojčana nadmoć nemože biti dovoljan element koji bi zaustavio mnogo napredniju i moderniju japansku armiju.
Da bi pripremili obranu Wuhana morali su dobiti na vremnu pod svaku cijenu. Vojni komandant Chiang Kai-shek i vlada odlučili su otvoriti brane na rijeci Huang Ho kako bi potpoili teritorij kojim Japanci moraju proći. Ovaj očajnički potez doista je usporio japanski napredak, ali je također imao i katastrofalne posljedice po kinesko stanovništvo koje je živjelo na tom području.
Ogromni nalet i poplava moćne "žute rijeke" odnjeli su i do 900.000 života.
Kinezi su pružali žestoki otpor Japancima, no ipak carska armija se sve više približavala Wuhanu. Uz napredak japanske kopnene snage istovremenu pomorska flota već plovi rijekom Yangtze i također se približava gradu.
Žestoke brobe se vode za sva manja mjesta i gradove oko Wuhana. Kinezi u ovim sukobima gube veliki broj vojnika, ali broj žrtava je velik i na japanskoj strani. Neke zauzete gradove Kinezi oslobađaju, ali samo na kratke vremenske periode.
Probijajući se kroz kineski teritorij Japanci napreduju polako. 6 Oktobra zauzimaju Pinhan željezničku stanicu i od tamo se uskoro udružuje japanska 11. i 2. divizija.
Udruženjem dvije divizije došlo je do okruženja Wuhana.
Kineska armija na temelju isksutva iz Šangaija povlači se iz grada prije no što su Japanci uspijeli zatvoriti sve izlaze.
Postalo je očito da bi slom kineske armije u Wuhanu najvjerovatnije bio i opći kineski slom, stoga je donesena odluka da se vojska sačuva za buduće sukobe. Osim toga Kina je u borbi s Japancima na putu do Wuhana izgubila gotovo 400.000 vojnika.
Uskoro Japanci s lakoćom zauzimaju Hankou i Hanyang, a time i sam grad Wuhan.
Za vrijeme okupacije Wuhana japanski car Hirohito izričito je dao naredbu da se protiv Kineza koristi otrovni plin i toksično oružje, unatoč zakonima iz Versaijskog mirovnog ugovora i Lige Naroda koji izričito zabranjuju uporabu kemijskog oružja u vojnim sukobima.
Unatoč padu Wuhana i gotovo potpunom uništenju kineskog zrakoplovstva i mornarice ova je ipak bila pirova pobjeda za Japance. Velika očekivanja o konačnom obračunu s Kinezima nisu se ostvarila, a i sami su zadobili jak udarac izgubivši više od 100.000 vojnika. S druge strane Kina je uspiješno spasila svoju vojsku i upravo mudroj odluci da izbjegnu konfrontaciju i urbano ratovanje na ulicama Wuhana omogučilo im je da odoljevaju japanskom okupatoru sve do kraja drugog svjetskog rata i konačnog sloma japanaske empirije.
Marko K. / advance.hr
članak objavljen prije 1 godine.
